“Pahuljice snijega mogu sadržavati bilo koju tvar koja lebdi zrakom, pa tako i kemikalije koje se nalaze u kiselim kišama, bakterije, sulfate, nitrate, čak i olovo iz dijelova svijeta koji još uvijek sagorijevaju olovno gorivo”, smatra znanstvenik Gaffney.
“Snijeg će se pojesti i sve će se polizati, očistiti i umiti!”, rekao je u siječnu 2013. godine Milan Bandić, a upravo se ta njegova izjava nerijetko citirala gotovo kao pošalica. Doduše, ne može se reći da nikada nikome nije palo na pamet pojesti malo snijega. Prije svega, riječ je o djeci koja usred zaigranosti i zabavi snježnih igara znaju posegnuti prema snijegu jezikom. Među mladeži se također nailazi na priče o plaženju jezika kada s neba padaju “krpe” snijega, čisto radi ugođaja, doživljaja, izravnijeg doticaja s mnogima omiljenom oborinom.
Ipak, stručnjaci se mahom slažu da snijeg nije dobro jesti, i to iz više razloga. Ne samo da prijeti opasnost od upale grla i krajnika, kao i razvoja raznih infekcija, nego je činjenica da i naoko najčišći snijeg sadrži atmosferske nečistoće i kemikalije. Pojedete li malo snijega, ne znači da ćete se odmah razboljeti, no sigurno je da i najmanja količina snijega sadrži potencijalno štetne nečistoće iz zraka. Nije dakle riječ o otrovnom sastavu koji će odmah nepovoljno djelovati na ljudski organizam, ali je potencijalno opasno.
Frank Wania, kemičar sa Sveučilišta u Torontu, navodi da atmosfera iznimno učinkovito prenosi nečiste tvari pa se tako industrijska onečišćenja koja se izbacuju u atmosferu u Indiji, mogu, primjerice, detektirati u snijegu sjeverne Kanade i to nakon samo pet dana, piše Chicago Tribune.
Silke Willms, nutricionistica koja radi za hamburško zdravstveno osiguravajuće društvo smatra pak da djeci neće naštetiti pojedu li malo snijega. Kako dodaje, snijeg kao oblik destilirane vode, može vezati minerale u tijelu, ali se oni brzo nadomjeste unošenjem druge hrane. Jednako tako, treba paziti da djeca ne pojedu snijeg koji se nalazi uz cestu, koji je onečišćen psećom mokraćom ili solju za posipanje prometnica.
Dr. Jeff Gaffney, znanstvenik s Instituta Argonne National Laboratory, u svom je navodu najprecizniji pa ističe da pahuljice snijega mogu sadržavati bilo koju tvar koja lebdi zrakom, pa tako i kemikalije koje se nalaze u kiselim kišama, bakterije, sulfate, nitrate, čak i olovo iz dijelova svijeta koji još uvijek sagorijevaju olovno gorivo.
Sukladno mišljenjima stručnjaka, malo snijega neće vam naštetiti, no snježne radosti itekako mogu ostati radosti i bez okusa snijega.
(dnevno.hr)
Primjedbe
Objavi komentar