Mladeži, staračke pjege ili – rak kože? U čemu je razlika? I u kom trenutku treba da pažljivije pogledamo svoju kožu?
Mladeže ljekari zovu nevusi. Slično ponekad izgledaju pjege, biljezi i takozvane staračke pjege. U srednjem veku se vjerovalo da su ove tamne mrlje na koži izazvane nezadovoljnim željama tokom trudnoće. Što više mladeža neko ima – tim gori je bio seks majke tokom trudnoće. Da li neko uopšte želi takvu vrstu informacije? Ne. Takve mračne misli mogle su da nastanu samo u srednjem vijeku, piše Deutsche Welle.
Šta su mladeži u ko ih ima?
Naravno, mladeži imaju drugačije porijeklo. Oni su izrasline pigmentnih ćelija – malformacije kože. Uglavnom su tamnije od okolnog tkiva i njihov nastanak ima različite uzroke. Neki su uzrokovane predispozicijom, neke nastaju zbog sunca, a druge, na primjer, zbog lijekova, slabog imunog sistema ili hormonalnih promjena tokom trudnoće ili u pubertetu. Tačni uzroci nastanka nisu razjašnjeni.
Svi ljudi imaju mladeže, tamnoputi i oni svijetle kože. Ljudi sa svijetlijom kožom imaju u prosjeku 20 mladeža, čija se veličina i boja veoma razlikuju. Bebe se obično rađaju bez mladeža, tokom života ih ima sve više.
Da li su mladeži oboljenje?
Hajde da to ovako formulišemo: većinom ne. Većina ljudi tokom života nema nikakvih problema sa tamnim pigmentima. Međutim, zbog previše sunca mladeži mogu da se promene u maligne ćelije raka. Zato ljekari u Nemačkoj preporučuju da se koža kontroliše bar jednom u tri godine.
Ko je najugroženiji?
Svako može dobiti rak kože od degenerisanih mladeža. Pritom ulogu igraju tri faktora:
Ten – svijetloputi ljudi su ugroženiji
Broj mladeža – što ih je više tim je veći rizik
Mjesto življenja – ko često i dugo izlaže svoju kožu UV-zračenju, povećava rizik od raka kože.
Australijanci naročito pate od raka kože. Na tom kontinentu su prisutna sva tri faktora: svijetloputi imigranti sa genetski relativno mnogo mladeža, žive u području sa visokim UV-zračenjem. U borbi protiv raka kože, Australija je početkom januara čak zabranila solarijume.
Rasprostranjenost crnog raka kože u svijetu (novooboljeli godišnje na 100.000 stanovnika)
Kako da znam da li mi prijeti rak?
Od mladeža može da nastane crni rak kože. Da li će se razviti rak, zavisi od sljedećeg:
Rizik od raka je veći ukoliko je mladež asimetričan i nepravilnih granica. Osim toga, boja mora biti neobična. Mladež može recimo biti plav, bijel ili crven. Još jedan znak raka može biti sve veći prečnik mladeža. Posebno treba imati na oku mladeže koji su prečnika većeg od šest milimetara. Takođe ispupčene mladeže treba pažljivo ispitati. Pored toga, maligni mladež se stalno razvija, može da krvari, svrbi ili stvara kraste.
Koja je razlika između bijlog i crnog raka kože?
Crni rak kože je poznat kao melanom (od grčke reči za crno: Melanos) i razvija se kada se degenerišu tzv. melanociti, pigmentne ćelije kože.
Bijeli rak kože je podeljen u dvije podkategorije: karcinom bazalnih ćelija ili bazaliom koji se često manifestuje sjajnom površinom kože – i karcinom skvamoznih ćelija ili spinaliom, koji se prepoznaje po gruboj površini, nalik bradavici. I skoro uvijek nastaje na dijelovima tijela koji su dugo izloženi UV-zračenju: na licu, glavi bez kose, podlaktici i nadlanici i potkolenici.
Koliko je opasan rak kože?
Crni rak kože izaziva strah jer metastazira u organizmu i brzo se širi na druge organe. Bijeli rak kože je daleko češći, ali manje opasan. U Njemačkoj se godišnje skoro 900.000 ljudi liječi od raka.
Primjedbe
Objavi komentar