Preskoči na glavni sadržaj

UŽASNA ISTINA O PASTERIZIRANOM MLEKU: NEĆETE VEROVATI ŠTO PIJETE…

Pasterizacija denaturalizira mleko. Ono time mijenja svoju kemijsku strukturu, uništava hranjive tvari i u konačnici rezultira formiranjem slobodnih radikala u telu.



Pasterizacija uništava enzime, smanjuje sadržaj vitamina, denaturalizira krhke mliječne bjelančevine, uništava vitamin C, B12 i B6, ubija korisne bakterije, promiče patogene i povezano je s alergijama, kolikama u dojenčadi, razvojnim poremećajima kod djece, osteoporozom, artritisom, bolestima srca i rakom.

Američki Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC), provodi propagandu protiv svježeg mleka, tvrdeći da je ono “150 puta opasnije “ od pasteriziranog mleka. Ali ono što se CDC neće usuditi otkriti javnosti je istina koja je još strašnija: pasterizirano mleko se proizvodi u najprljavijim mogućim uvjetima, gdje se krv, gnoj, Escherichia coli i ostali, doista opasni patogeni, rutinski pune u boce i ostalu ambalažu za mleko, te dostavlja potrošačima.

U tome i jest čitava poanta pasterizacije: kako ubiti sve ono što je živo u ultra – prljavom mleku? Stvarna svrha pasterizacije nije samo –napraviti mleko koje je sigurno za potrošače, kako tvrdi CDC, već prije –kako omogućiti mljekarskim industrijama da rade – prljavo.

Puno je jednostavnije samo kuhati “smeće” od mleka (da, ono sadrži i fekalne materije) nego pročistiti svoj način poslovanja, shvaćate li?

Želite li vidjeti super – čisti način dobivanja mleka? Otiđite na farmu koja proizvodi sirovo mleko i provjerite na koji način oni dobivaju mleko.

To je najčišći način dobivanja mleka koji ćete vidjeti. A zašto je to tako? Zato što tako mora biti. Ako želite proizvoditi čisto, svježe mleko, bez pasterizacije, morate imati super čiste objekte s čistim i zdravim životinjama, sve se mora odvijati u strogo čistim uvjetima uz naravno, predanost proizvodnji cjelovite hrane.

Samo kod proizvodnje sirovog mleka pronalazimo ovakve uvjete u kojima prevladava čistoća.

Sigurnost upotrebe nepasteriziranog mleka
Anita Šupe

Zagovornici pasterizacije imaju pravo u jednoj stvari: neke vrste mleka ne bismo smjeli konzumirati nepasterizirano. Ali, takve vrste ne bismo trebali konzumirati uopće, jer se radi o mleku loše kvalitete!

mleko koje se proizvodi za pasterizaciju češće je lošije kvalitete nego mleko koje se proizvodi da bi se konzumiralo nepasterizirano. ”Ionako će pasterizacija uništiti sve bakterije” – misle proizvođači/uzgajivači.

Krava je jedna biološka čarobnica koja pretvara zelenu travu u bijelo mleko. Krava je kao što je poznato preživač. Preživači su kopitari sa genijalnim sistemom od 4 želuca, tj jednim želucem koji se sastoji od 4 različita dijela želučanog sistema. Kao i ostali preživači, krava vraća hranu i žvače je, ponovo je vraća i žvače – preživa. Ovo radi da bi se biljna vlakna razgradila u manje i lakše probavljive komponente. Da bi ovo napravila, krava proizvodi preko 50 litara pljuvačke dnevno. Pljuvačka je bazična i pridonosi održavanju povoljne ph vrijednosti za probavu hrane. Osim čina preživanja, u razgradnji teško probavljivih tvari iz biljne hrane – celuloze, sudjeluju mikroorganizmi naseljeni u probavnom sistemu preživača.

Prirodna hrana za krave je paša trave i biljaka. U vrijeme kad je ispaša nemoguća, krave se hrane drugom vrstom krmiva – sijenom i silažom. Sijeno je pokošena i osušena trava, a silaža se dobiva tako da se pokošena trava, i razno drugo bilje prirodno konzerviraju uz pomoć mlječno-kiselih bakterija u silosima. Koristi se još i sjenaža (silirano sijeno).

Međutim, kako je proizvođačima mleka glavni cilj da životinje brže rastu i daju što više litara mleka, tako se kravama daje i druga vrsta krmiva, naime koncentrati (koncentrirana krmiva). Koncentrati se dobivaju od žitarica, nusproizvoda nastalih njihovom preradom, te od zrna soje. Ovi koncentrati izuzetno su bogati lakoprobavljivim škrobom što dovodi do pretjeranog debljanja, lošije kondicije i lošije reproduktivne sposobnosti životinja. Ovi koncentrati dovode i do poremećenog tijeka fermentacije hrane u probavnom sustavu krava što uzrokuje povećanu kiselost u probavnom sistemu, a posljedica svega ovoga je lošija kvaliteta mleka kao i poremećaj općeg zdravstvenog stanja životinja.

Premalo koncentriranog krmiva znači da krava daje manje mleka. Svaka mljekara naravno želi doseći maksimum što se tiče količine proizvedenog mleka ali krava nije stvorena da jede soju ni žitarice. Jedna velika EU-studija, koja je nedavno analizirala uzorke sa raznih farmi krava, pokazala je da je mleko krava koje pasu travu puno zdravije od mleka krava koje žive u zatvorenom prostoru i žvaču koncentrate. mleko pašnih životinja bogatije je antioksidantima i ima bolji omjer masnih kiselina omega 3 i omega 6. Sadrži više E vitamina i karotenoida, kao i 60 % više konjugirane linolne kiseline CLA kojoj se pripisuju brojni pozitivni učinci na zdravlje.

Dodavanje koncentriranog krmiva ugrožava prirodni imunološki sistem mleka. Brojne antibakterijske komponente koje štite nepasterizirano mleko su ugrožene zbog toga što se ph vrijednost u kravljem želucu mijenja i postaje nepovoljna za određene korisne bakterije. Čak se i udio masnoće i hranjivih tvari mijenja. Krave koje se hrane koncentratima jednostavno daju mleko lošije kvalitete koje bi se zapravo trebalo izbjegavati, bilo pasterizirano ili nepasterizirano.

Industrijski otpad koji se koristi kao krmivo za životinje još je jedan dodatni problem. Nerijetko su u prošlosti destilerije alkohola u zadnjim dvorištima držale krave koje su hranili otpadnim tvarima od proizvodnje alkohola. Ovakva loša prehrana i općenito loši i nehigijenski uvjeti uzgoja životinja dovodili su do bolesnih stanja životinja, a mleko činili toliko lošim da je lako dolazilo do njegove zaraze opasnim bakterijama. Takvo loše mleko je jedan od glavnih razloga što se u prvoj polovici prošlog stoljeća uopće uvela pasterizacija. Iako su se vremena promijenila i danas su uvjeti uzgoja krava drugačiji i bolji, nažalost se još uvijek koriste otpadne tvari od proizvodnje alkohola kao hrana za životinje. Destilerije imaju velike količine otpada od proizvodnje alkoholnih pića i rado žele i taj otpad unovčiti, pa ga prodaju uzgajivačima životinja kao krmivo. Ovaj industrijski otpad sadrži brojne ostatke opasnih kemikalija koje se koriste u proizvodnji alkohola što naravno sve utječe na pogoršano zdravlje krava i lošiju kvalitetu mleka.

Ispaša je ključna za zdrave životinje i kvalitetno mleko kao i boravak na suncu, jer kao što danje svjetlo ima pozitivne učinke na hormonsku ravnotežu kod ljudi, tako djeluje i na životinje.

Koje je onda nepasterizirano mleko sigurno za upotrebu?
mleko koje dolazi direktno od životinja koje pasu travu i bilje u ljetnoj polovici godine, a zimi dobivaju sijeno i silažu.

Po mogućnosti mleko sa ekoloških farmi.

mleko sa farmi gdje se vodi dobra briga o životinjama i gdje su životinje zdrave.

Drugim riječima, krava kojoj su omogućeni uvjeti da živi kao krava, daje najbolje mleko.

Naravno da trebamo misliti i na farmere. I oni trebaju, kao i svi ljudi, biti plaćeni za svoj rad. Kako pašne životinje daju manje mleka nego životinje hranjene koncentratima, logično je da cijena takvog mleka treba biti viša. Ja vjerujem da bi većina nas bila voljna platiti nekoliko kuna više po litri mleka ako znamo da je to pravo mleko – ne mislite li i vi tako?

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

OVI LISTOVI SU NAM NA DOHVAT RUKE,A NOVA ISTRAŽIVANJA ŠOKIRAJU KOLIKU LJEKOVITOST IMAJU!

U listu vinove loze ima dosta vitamina C, E, A, K i B6, kao i niacina, željeza, vlakana, riboflavina, folata, kalcijuma, magnezijuma, bakra i mangana. Koristi se kao protivupalno i sredstvo za bolju cirkulaciju.

Protivupalno djelovanje

Listovi vinove loze imaju blago protivupalno djelovanje.

Hronična upala je uzročnik mnogih ozbiljnih bolesti, kao što su bolesti srca, mnoge vrste raka i Alzheimerova bolest, ali i artritisa, te bolesti probavnog sistema, poput Crohnove bolesti.

Dok životni stil i genetika pridonose razvoju hroničnih upala, ishrana koja je bogata protivupalnim namirnicama najbolja je strategija za smanjenje dugoročnih rizika od bolesti.
Hronična venska insuficijencija

Prema istraživanju sprovedenom 2010. na Odjeljenju za dermatologiju Univerziteta u Freiburgu, biljni ekstrakti iz vinove loze smanjuju edem u bolesnika s hroničnom venskom insuficijencijom. To je stanje koje karakteristiše problem povratka krvi iz nogu nazad u srce. Kad se krv teško vraća u srce, noge mog…

Pomaže u menopauzi,liječi astmu, čisti krv i jetru! CVIJET BOLJI OD HORMONA

Budući da sadrži izoflavone, crvena djetelina (Trifolium pratense) koristi se decenijama kao lijek za ublažavanje simptoma menopauze, pa je zbog svojih ljekovitih svojstava ova vrsta deteline prirodna alternativa tradicionalnoj hormonskoj terapiji. Pored toga, ima priznato mjesto u širokoj lepezi ljekovitih biljaka za liječenje mnogih bolesti.

Zdravstvene prednosti povezane s crvenom detelinom su brojne: korisna je u liječenju bronhitisa i astme, a izvrstan je i prirodni protivupalni lijek. Koristi i onima koji pate od osteoporoze jer izoflavoni skriveni u ljekovitoj biljci djeluju kao fitoestrogeni koji mogu pomoći u izgradnji gustoće kostiju. Osim toga, crvena detelina poboljšava cirkulaciju, povećava nivo dobrog holesterola u organizmu i jača arterije. Riječ je, takođe, o izvrsnom prečišćivaču krvi i jetre.

Tako, kažu, da kombinovana u istoj razmeri sa čičkom, štavljem, korijenom maslačka, žutom ružicom liječi i kancerozne tumore.

Kod raka grkljana koristi se jači čaj za ispiranje…

ZA SVAKU BOLJKU: URADITE UNUTRAŠNJU OPERACIJU ORGANIZMA I TO BEZ NOŽA!

Priroda umije jednim te istim sredstvom i uništiti i lječiti. Njene metode čovjek teško usvaja i sporo shvaća. Možda je to posljedica slabog poznavanja zakona prirode, jer priroda dobro čuva svoje tajne.



Zato trebamo još puno učiti od nje. Međutim, i ako upoznamo njene tajne – ne slijedimo ih. Prilikom posta daje se dugotrajna pošteda svim organima tijela. Post je naročito koristan organima za probavu, koji dobivaju mogućnost obnavljanja. Post ima veliki utjecaj na stanje krvotoka.

Zakone prirode treba upoznati, živjeti s njima i poštovati ih. Na taj način prirodu možemo višestruko koristiti za svoje potrebe, odnosno za potrebe čovječanstva.

U drugoj polovini 19. stoljeća prof. Pušutin počeo je među prvima ispitivati mehanizam djelovanja posta. On je otkrio da je post stanje organizma u kojem se njegovi “rashodi” ne nadoknađuju potpuno. Zbog toga je organizam prinuđen funkcionirati na račun svojih vlastitih rezervi.
Brojni efekti

Istraživanja su pokazala da je pokretač gladi sam centa…