Oprez! Ako nakon uboda osjećate mučninu, bolove u mišićima, glavobolju, imate temperaturu te povraćate, hitno pođite liječniku, kaže dr. Lana Kosanović Ličina.
Ako ste nakon šetnje u prirodi ili boravka u gradskom parku na sebi uočili krpelja, ne paničarite. U područjima koja su prirodna žarišta bolesti koje prenose krpelji nisu svi zaraženi i zato je rizik zaraze tijekom uboda od jednoga krpelja vrlo mali, kaže Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., spec. epidemiolog i voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Krpelji zaraženi virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešći su u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a oni zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području Grada Zagreba, odnosno u sjevernim dijelovima Hrvatske, u što spadaju obronci Medvednice.
– Važno je znati da su neki krpelji prijenosnici zaraznih bolesti, a njihovim se ugrizom najčešće prenosi krpeljni meningoencefalitis (KME). Zato, ako vas ubode, važno je paziti na simptome koji su nalik na one koji se pojavljuju kod gripe poput umora, visoke temperature, glavobolje, mučnine, povraćanja te bolova u mišićima. Traju do osam dana, a mogu završiti i upalom moždanih ovojnica (meningitisom). Zaraza se može spriječiti cijepljenjem prije proljetne sezone krpelja, a nikako se ne smije cijepiti nakon ugriza – objašnjava dr. Kosanović Ličina.
Iako se krpelji susreću u gradskim parkovima i vrtovima, opasnost od zaraze bitno se povećava boravkom u prirodi pa bi se osobito trebali cijepiti šumari, šumski radnici, vojnici, kao i oni koji često borave na otovorenom i u području žarišta – izletnici, kamperi, planinari, lovci i turisti.
Osobito oprezan treba biti u proljeće i rano ljeto, kada su najaktivniji. Tada su skriveni u travi te na granama grmlja i drveća gdje čekaju prolazak čovjeka ili životinje za čije će se dlačice ili krzno uhvatiti. No treba mu nekoliko sati hoda po tijelu da pronađe pogodno mjesto u koje će zabiti rilo i nahraniti se krvlju. Iako probadanje kože traje desetak minuta, ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, ima djelovanje poput anestetika.
– Zato je važno dobro pregledati svaki dio tijela nakon povratka s izleta, rekreacije ili rada u vrtu ne biste li ga na vrijeme otkrili. Pokušate li ga izvaditi, ne dirajte ga golim rukama. Čupajte ga pincetom, ne noktima, a kad ga obuhvatite, lagano vucite prema gore. Nikako ga nemojte okretati. Ako glavica ostane zarivena u kožu, izvadite je sterilnom pincetom. Nemojte ih ‘gušiti’ alkoholom ili paliti šibicom jer će iznenadna smrt prouzročiti puštanje sadržaja trbušne šupljine, a tako se lako prenosi zaraza – ističe dr. Kosanović Ličina.
I kad je u šumi vruće, dugi rukavi i nogavice obvezna su ‘oprema’
Izbjegavajte provlačenje i puzanje kroz grmlje, odlaganje odjeće na grmlje ili travu i ležanje na tlu dok ste na izletu u prirodi. Nosite hlače dugih nogavica koje obvezno uvucite u čarape i majice dugih rukava te zatvorenu obuću. Najbolje je da odjenete što svjetliju odjeću kako biste lakše uočili krpelja, savjetuje dr. Kosanović Ličina.
Sredstva za odbijanje malih napasnika nanose se više puta
Repelente ili sredstva za odbijanje krpelja koji djeluju i po nekoliko sati ovisno o znojenju nanesite na otkrivene dijelove tijela, i to nekoliko puta tijekom izleta, te se pregledajte svaka dva, tri sata. Kada dođete kući, još jedanput detaljno pregledajte dio po dio tijela, posebno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i pupak.
Top 5 savjeta:
1. Samopregled
Ako se već niste zaštitili cijepljenjem ili nanošenjem repelenata, nakon boravka u prirodi posebno pregledajte rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i pupak.
2. Pinceta pomaže
Običnom pincetom za čupanje dlačica obuhvatite krpelj uz kožu i laganim povlačenjem ga izvucite pazeći da ne oštetite tijelo. Kako biste to učinili što preciznije, možete rabiti i povećalo.
3. Lagani pokreti
Pažljivo i vrlo polagano ga čupajte prema van jer će mu trganjem i okretanjem ostati glava zarinuta u kožu, pa može doći do zaraze. Izvadite je iglicom ili potražite pomoć liječnika.
4. Ne ‘gušite’ ga
Krpelja nemojte premazivati alkoholom, uljem ili mašću ili paliti. Njegova nagla smrt uzrokovat će da isprazni sadržaj trbušne šupljine i tako lako prenese zarazu (ako je zaražen).
5. Informirajte se o simptomima
Krpelja ne dirajte golim rukama. Nakon što ga uklonite, mjesto uboda premažite antiseptikom. Pratite stanje tijela i moguće simptome zaraze nakon uboda.
- See more at: http://blog.neum-bih.com/dolaze-topli-dani-ovo-trebate-znati-krpelj-se-ne-smije-premazivati-uljem-i-alkoholom-niti-paliti/#sthash.yqSpb8Ms.dpuf
Ako ste nakon šetnje u prirodi ili boravka u gradskom parku na sebi uočili krpelja, ne paničarite. U područjima koja su prirodna žarišta bolesti koje prenose krpelji nisu svi zaraženi i zato je rizik zaraze tijekom uboda od jednoga krpelja vrlo mali, kaže Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., spec. epidemiolog i voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Krpelji zaraženi virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešći su u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a oni zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području Grada Zagreba, odnosno u sjevernim dijelovima Hrvatske, u što spadaju obronci Medvednice.
– Važno je znati da su neki krpelji prijenosnici zaraznih bolesti, a njihovim se ugrizom najčešće prenosi krpeljni meningoencefalitis (KME). Zato, ako vas ubode, važno je paziti na simptome koji su nalik na one koji se pojavljuju kod gripe poput umora, visoke temperature, glavobolje, mučnine, povraćanja te bolova u mišićima. Traju do osam dana, a mogu završiti i upalom moždanih ovojnica (meningitisom). Zaraza se može spriječiti cijepljenjem prije proljetne sezone krpelja, a nikako se ne smije cijepiti nakon ugriza – objašnjava dr. Kosanović Ličina.
Iako se krpelji susreću u gradskim parkovima i vrtovima, opasnost od zaraze bitno se povećava boravkom u prirodi pa bi se osobito trebali cijepiti šumari, šumski radnici, vojnici, kao i oni koji često borave na otovorenom i u području žarišta – izletnici, kamperi, planinari, lovci i turisti.
Osobito oprezan treba biti u proljeće i rano ljeto, kada su najaktivniji. Tada su skriveni u travi te na granama grmlja i drveća gdje čekaju prolazak čovjeka ili životinje za čije će se dlačice ili krzno uhvatiti. No treba mu nekoliko sati hoda po tijelu da pronađe pogodno mjesto u koje će zabiti rilo i nahraniti se krvlju. Iako probadanje kože traje desetak minuta, ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, ima djelovanje poput anestetika.
– Zato je važno dobro pregledati svaki dio tijela nakon povratka s izleta, rekreacije ili rada u vrtu ne biste li ga na vrijeme otkrili. Pokušate li ga izvaditi, ne dirajte ga golim rukama. Čupajte ga pincetom, ne noktima, a kad ga obuhvatite, lagano vucite prema gore. Nikako ga nemojte okretati. Ako glavica ostane zarivena u kožu, izvadite je sterilnom pincetom. Nemojte ih ‘gušiti’ alkoholom ili paliti šibicom jer će iznenadna smrt prouzročiti puštanje sadržaja trbušne šupljine, a tako se lako prenosi zaraza – ističe dr. Kosanović Ličina.
I kad je u šumi vruće, dugi rukavi i nogavice obvezna su ‘oprema’
Izbjegavajte provlačenje i puzanje kroz grmlje, odlaganje odjeće na grmlje ili travu i ležanje na tlu dok ste na izletu u prirodi. Nosite hlače dugih nogavica koje obvezno uvucite u čarape i majice dugih rukava te zatvorenu obuću. Najbolje je da odjenete što svjetliju odjeću kako biste lakše uočili krpelja, savjetuje dr. Kosanović Ličina.
Sredstva za odbijanje malih napasnika nanose se više puta
Repelente ili sredstva za odbijanje krpelja koji djeluju i po nekoliko sati ovisno o znojenju nanesite na otkrivene dijelove tijela, i to nekoliko puta tijekom izleta, te se pregledajte svaka dva, tri sata. Kada dođete kući, još jedanput detaljno pregledajte dio po dio tijela, posebno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i pupak.
Top 5 savjeta:
1. Samopregled
Ako se već niste zaštitili cijepljenjem ili nanošenjem repelenata, nakon boravka u prirodi posebno pregledajte rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i pupak.
2. Pinceta pomaže
Običnom pincetom za čupanje dlačica obuhvatite krpelj uz kožu i laganim povlačenjem ga izvucite pazeći da ne oštetite tijelo. Kako biste to učinili što preciznije, možete rabiti i povećalo.
3. Lagani pokreti
Pažljivo i vrlo polagano ga čupajte prema van jer će mu trganjem i okretanjem ostati glava zarinuta u kožu, pa može doći do zaraze. Izvadite je iglicom ili potražite pomoć liječnika.
4. Ne ‘gušite’ ga
Krpelja nemojte premazivati alkoholom, uljem ili mašću ili paliti. Njegova nagla smrt uzrokovat će da isprazni sadržaj trbušne šupljine i tako lako prenese zarazu (ako je zaražen).
5. Informirajte se o simptomima
Krpelja ne dirajte golim rukama. Nakon što ga uklonite, mjesto uboda premažite antiseptikom. Pratite stanje tijela i moguće simptome zaraze nakon uboda.
- See more at: http://blog.neum-bih.com/dolaze-topli-dani-ovo-trebate-znati-krpelj-se-ne-smije-premazivati-uljem-i-alkoholom-niti-paliti/#sthash.yqSpb8Ms.dpuf
Primjedbe
Objavi komentar