Preskoči na glavni sadržaj

DA LI ZNATE ŠTA SVE ŽIVI NA VAŠEM LICU? Umivaćete se 20 puta na dan nakon ovog teksta!

DA LI ZNATE ŠTA SVE ŽIVI NA VAŠEM LICU? Umivaćete se 20 puta na dan nakon ovog teksta!

Ne postoji osoba koja svakodnevno sa sobom ne nosi nekoliko vrsta životinja. Pri tom na mislimo na kućne ljubimce već na mikroskopske organizme koji nastanjuju našu kožu, dlake, kosu i dr.

Iako i ne možete vidjeti, mikroskopske grinje koje žive na našem tijelu su poput paukova, imaju osam nogu, a ima ih svako ljudsko biće. Većina ih se nalazi na djelovima tijela koji su otkriveni, a međi njih spada i lice. Mikroskopske grinje koje žive na našem licu tamo provedu gotovo cijeli svoj životni vijek. Na našem se licu hrane, množe te na kraju i umiru.

Prije nego što lice počnete umivati jakim sredstvima za dezinfekciju, bitno je napomenuti da većina životinjica koje živa na našem licu su potpuno bezopasne i ne predstavljaju opasnost po zdravlje čovjeka.

Dvije najraširenije vrste grinja koje žive na našem tijelu su Demodex folliculorum i D. brevis. Spadaju u skupinu člankonožaca u koje spadaju vrste poput rakova i kukaca.

Grinje Demodex nastanjuju pore i fulikule kose, dok D. brevis grinje žive nešto dublje u našoj koži. Ove vole vlažnost stoga nastanjuju žlijezde lojnice.

U poređenju s drugim dijelovima tijela, naše lice ima veće pore i više žlijezda lojnica, što objašnjava zbog čeka najveći broj grinja živi upravo na našem licu. Ove vrste nalaze se još na genitalijama i oko grudi.

Istraživanje provedeno na Univerzitetu u Sjevernoj Karolini pokazalo je da čak 14% ispitanijh osoba imalo vidljive grinje na njihovom licu. Dok je 100% ispitanih imalo nekoliko vrsta grinja. Zaključak – ne postoji osoba na svijetu na čijem licu ne žive ovi mikroskopski organizmi.

“Teško je kazati o kojem se točno broju radi, no oni s manje grinja na licu mogli bi ih imati stotine, dok ljudi s većom koncentracijom grinja na licu mogu imati i nekoliko tisuća”, kazao je Thommes, jedan od istraživača.

Unosom hrane u naš organizam svakodnevno unosimo i velik broj grinja s našeg lica u naše tijelo, no tamo im ne odgovara te ugibaju. Dalje znate kako ide.

Broj grinja na licu ovisi ponajprije o našoj koži. Nemamo jednak broj grinja na licu ujutro, kao i navečer, također ni prije i nakon tuširanja, a možemo ih imati s jedne strane lica više nego s druge.

Grinje na licu žive cijeli svoj životni vijek. Na našem se licu razmnožavaju spuštajući jajašca na dlačice lica.

Istraživači trenutno rade na otkrivanju prehrane ovih mikroskopskih bića ne bi li pronašli način na koji bismo ih se mogli riješti. Stručnjaci tvrde da bi time velik beoj ljudi koji pati od kožnih problema, mitesera i akni, mogao biti izliječen. Iako, napominju stručnjaci, grinje na našem licu nisu razlog problematične kože, piše “Dnevnik.hr“.

Zbog toga što na našoj koži žive od davnina, čovjek je postao imun na ovu vrstu grinja, stoga njihov život ne utječe na naše zdravlje, narano ako spadamo u skupinu ljudi s normalnim tipom kože.

Iako postoje neke vrste lijekova koje pomažu u ‘ubijanju’ grinja vrste Demodex, dokazano je da ih se ne možemo u potpunosti riješiti. Za nekoliko tjedana one se ponovo vrate.

Živuće grinje nisu naš problem, ono što izaziva kožne probleme su grinje koje uginu na našoj kožo, a potom se njihova tijela raspadaju i razgrađuju.

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

OVI LISTOVI SU NAM NA DOHVAT RUKE,A NOVA ISTRAŽIVANJA ŠOKIRAJU KOLIKU LJEKOVITOST IMAJU!

U listu vinove loze ima dosta vitamina C, E, A, K i B6, kao i niacina, željeza, vlakana, riboflavina, folata, kalcijuma, magnezijuma, bakra i mangana. Koristi se kao protivupalno i sredstvo za bolju cirkulaciju.

Protivupalno djelovanje

Listovi vinove loze imaju blago protivupalno djelovanje.

Hronična upala je uzročnik mnogih ozbiljnih bolesti, kao što su bolesti srca, mnoge vrste raka i Alzheimerova bolest, ali i artritisa, te bolesti probavnog sistema, poput Crohnove bolesti.

Dok životni stil i genetika pridonose razvoju hroničnih upala, ishrana koja je bogata protivupalnim namirnicama najbolja je strategija za smanjenje dugoročnih rizika od bolesti.
Hronična venska insuficijencija

Prema istraživanju sprovedenom 2010. na Odjeljenju za dermatologiju Univerziteta u Freiburgu, biljni ekstrakti iz vinove loze smanjuju edem u bolesnika s hroničnom venskom insuficijencijom. To je stanje koje karakteristiše problem povratka krvi iz nogu nazad u srce. Kad se krv teško vraća u srce, noge mog…

Pomaže u menopauzi,liječi astmu, čisti krv i jetru! CVIJET BOLJI OD HORMONA

Budući da sadrži izoflavone, crvena djetelina (Trifolium pratense) koristi se decenijama kao lijek za ublažavanje simptoma menopauze, pa je zbog svojih ljekovitih svojstava ova vrsta deteline prirodna alternativa tradicionalnoj hormonskoj terapiji. Pored toga, ima priznato mjesto u širokoj lepezi ljekovitih biljaka za liječenje mnogih bolesti.

Zdravstvene prednosti povezane s crvenom detelinom su brojne: korisna je u liječenju bronhitisa i astme, a izvrstan je i prirodni protivupalni lijek. Koristi i onima koji pate od osteoporoze jer izoflavoni skriveni u ljekovitoj biljci djeluju kao fitoestrogeni koji mogu pomoći u izgradnji gustoće kostiju. Osim toga, crvena detelina poboljšava cirkulaciju, povećava nivo dobrog holesterola u organizmu i jača arterije. Riječ je, takođe, o izvrsnom prečišćivaču krvi i jetre.

Tako, kažu, da kombinovana u istoj razmeri sa čičkom, štavljem, korijenom maslačka, žutom ružicom liječi i kancerozne tumore.

Kod raka grkljana koristi se jači čaj za ispiranje…

ZA SVAKU BOLJKU: URADITE UNUTRAŠNJU OPERACIJU ORGANIZMA I TO BEZ NOŽA!

Priroda umije jednim te istim sredstvom i uništiti i lječiti. Njene metode čovjek teško usvaja i sporo shvaća. Možda je to posljedica slabog poznavanja zakona prirode, jer priroda dobro čuva svoje tajne.



Zato trebamo još puno učiti od nje. Međutim, i ako upoznamo njene tajne – ne slijedimo ih. Prilikom posta daje se dugotrajna pošteda svim organima tijela. Post je naročito koristan organima za probavu, koji dobivaju mogućnost obnavljanja. Post ima veliki utjecaj na stanje krvotoka.

Zakone prirode treba upoznati, živjeti s njima i poštovati ih. Na taj način prirodu možemo višestruko koristiti za svoje potrebe, odnosno za potrebe čovječanstva.

U drugoj polovini 19. stoljeća prof. Pušutin počeo je među prvima ispitivati mehanizam djelovanja posta. On je otkrio da je post stanje organizma u kojem se njegovi “rashodi” ne nadoknađuju potpuno. Zbog toga je organizam prinuđen funkcionirati na račun svojih vlastitih rezervi.
Brojni efekti

Istraživanja su pokazala da je pokretač gladi sam centa…