Ako ste jednom u životu odlučili staviti tetovažu ili nekoliko njih, vjerojatno ste više razmišljali o njezinim umjetničkim ili društvenim aspektima nego o zdravstvenim. U stvari, možda niste ni svjesni zdravstvenih aspekata tetovaži, osim rizika od infekcije, alergijske reakcije ili prijenosa nekih bolesti ako oprema nije pravilno sterilizirana. A istraživanja sve više pokazuju da postoje dodatni zdravstveni rizici, osobito ukoliko dizajn vaše tetovaže zahtjeva veliku površinu crne tinte jer tinta, sama po sebi, može biti otrovna.Tetovažama smo se posvetili u nekoliko naših prethodnih tekstova u kojima smo vas upoznali s poviješću tetoviranja i gdje smo spomenuli neke od mogućih neželjenih posljedica. No, znanstvenici i dalje neumorno rade te su nedavno otkrili da se toksini iz tinte koja se koristi pri tetoviranju mogu apsorbirati u tijelu te uzrokovati rak! Stručnjaci vjeruju da bi nanočestice tinte mogle dospjeti u krvotok te se nakupljati u slezeni i bubrezima čime se tijelu onemogućava filtriranje nečistoća
.
Rečeno je da je “tinta koja se koristi pri tetoviranju histološki nereaktivna, unatoč čestom korištenju različitih pigmenata nepoznate čistoće i identiteta od strane tattoo umjetnika”. Međutim, istraživači sa Sveučilišta u Bradfordu su uz pomoć mikroskopa atomske snage (AFM) na nano-razini ispitali tetoviranu kožu i pronašli dokaze koji ukazuju da prethodna tvrdnja nije istinita.
U svojem su preliminarnom istraživanju otkrili da proces tetoviranja remodelira kolagen (glavno vezivno tkivo tijela). Nadalje, otkriveno je da nanočestice tinte postoje u mreži kolagena kože kao i oko krvnih žila. To ih je uputilo na zaključak da čestice tinte s kože putuju dublje u tijelo gdje potencijalno mogu ući u organe i druga tkiva. Ovo predstavlja problem jer su tinte za tetoviranje u velikoj mjeri neregulirane i poznato je da u sebi sadrže kancerogene spojeve.
Nanočestice su ultra mikroskopske veličine zbog čega lako probijaju kožu i putuju do krvnih žila i krvotoka. Dokazi ukazuju da neke nanočestice mogu izazvati i trovanje mozga te uzrokovati oštećenje živaca dok neke mogu, kako smo spomenuli, biti i kancerogene.
U studiji iz 2011.g, objavljenoj u časopisu British Journal of Dermatology, je otkriveno da se u tinti doista nalaze nanočestice dok crni pigment sadrži najmanje čestice (bijeli pigment sadrži najveće, a obojani su srednje veličine). Crna je tinta najčešće povezana s potencijalno štetnim učincima iako svi pigmenti imaju toksični potencijal, uključujući potencijalne kancerogene, a mogu uzrokovati upalu i oštećenja DNK. S obzirom da crna tinta može sadržavati značajnu količini nanočestica, vrlo je vjerojatno da navedeni toksini mogu lako ući u krvotok čime se njihov učinak još više pogoršava.
“Crna se tinta obično temelji na čađi, nije regulirana i može sadržavati opasne policikličke aromatske ugljikovodike (PAHs). Dio PAHs-a može doživotno ostati u koži, apsorbirati UV zračenje i stvarati singletni kisik što nadalje može utjecati na integritet kože….Tetoviranje crnom tintom obuhvaća injekciju znatne količine fenola i PAHs-a u kožu. Većina njih je kancerogena te mogu dodatno oštetiti singletni kisik unutar derme kada je koža izložena UVA (npr. sunčevo zračenje),” navodi se u studiji.
Iako se do sada pojava raka kože na tetoviranim mjestima smatrala slučajnom, u velikoj je mjeri nepoznato može li tinta pridonijeti nastanku karcinoma ili drugim zdravstvenim problemima na drugim mjestima u tijelu. Primjerice, poznato je da se neki pigmenti mogu seliti s kože u limfne čvorove tijela. “Dokazi koje smo do sada akumulirali su uglavnom ograničeni na činjenicu da nanočestice ulaze u krvotok i tako dolaze do drugih organa u tijelu. A što se mozga tiče, posjedujemo stvarne dokaze o ulasku u mozak i stvaranju toksičnih učinaka,” rekao je dr. Samuel Epstein, cijenjeni stručnjak za sprečavanje raka.
Do sada nije bilo sustavnih istraživanja koja bi proučila sigurnost ubrizgavanja tinte u tijelo iako Nacionalni centar za toksikološka istraživanja provodi ispitivanja kako bi se utvrdili: kemijski sastav tinte za tetovažu i kako se ona razgrađuje u tijelu, kratkoročne i dugoročne posljedice i sigurnost tinte i pigmenata te kako tijelo reagira pri interakciji svjetlosti i tinte.
Desmond Tobin, direktor Centra za kožnu znanost sveučilišta Bradford, je izjavio da je bio šokiran kada je saznao da ne postoje propisi vezani uz boje koje se koriste pri tetoviranju: “Neke se boje prodaju uz malo ili nikakve popratne podatke o proizvodu, a njihov sastav i dalje ostaje nepoznat čak i u trenutku korištenja.” U studiji se navodi da je otkriveno da crveni pigment sadrži živu dok zeleni i plavi sadrže kobalt. Kemikalija koja se obično koristi u crnom pigmentu, naziva benzo(a)piren, je poznati potencijalni kancerogen koji je, u pokusima na životinjama, pokazao da izaziva rak kože.
Jorgen Serup, profesor dermatologije iz Kopenhagenske sveučilišne bolnice je otkrio kancerogene kemikalije u 13 od 21 najčešće korištene tinte u Europi. “Milijuni Europljana se sada tetoviraju kemijskim tvarima nepoznatog porijekla,” rekao je. “Sve do sada nitko nije provjerio rizike i na tom je polju nužno provesti dodatna istraživanja. Ljudi bi trebali dobiti pismene informacije o tinti koja se koristi na njima. Moguće je da oni, baš kao kod pušenja, odluče preuzeti rizik, ali trebali bi biti informirani.”
Primjedbe
Objavi komentar