Žućenica, kako ju u narodu najčešće nazivaju, samonikla je biljka koju često zaboravljamo, a prepuna je vitamina te se može pripremiti na bezbroj načina.
Osim naziva žućenica, poznata je i pod nazivima gorko zelje, cikorija, jergota, mleč, mlečac, radič, talijanska salata ili pak konjska žućenica, a zapravo radi o listovima svima nam poznatog maslačka, prenosi tportal.hr.
Žućenicu treba brati dok biljka još ne cvate. Oduvijek je dio dalmatinske kuhinje, iako je sve češće prisutna i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Uz minerale poput kalija, natrija, kalcija, fosfora i željeza žućenica je najbogatija vitaminom C i provitaminom A, te sadrži i vitamine B1, B2 i K. Osim što ima diuretička svojstva, potiče izlučivanje žuči, čisti jetru, pomaže kod alergija i smanjuje kolesterol.
Kuhanje sa žućenicom
Ako je niste do sada probali, pripremite se na gorak okus. Za prvu put možete je složiti na salatu s tvrdo kuhanim jajima ili blanširati u vreloj vodi da omekša te je staviti u pire krumpir. Mnogi je koriste u rižotima, ali i rade krem juhu kao što bi od brokule. Na kraju, možete je samo oprati i dodati svježim salatama.
Kako kupovati i čuvati žućenicu
Ako se odlučite kupovati je na tržnici, probajte pronaći provjeren izvor jer sada je vrijeme uređivanja vrtova i moguće je da žućenica bude poprskana pesticidima. Birajte zelene listove, ali ne one koji su jako veliki i s drvenastim žilama po sredini. Svakako izbjegavajte one žućkaste i klonule, mlitave listove.
Lišće treba isprati u hladnoj vodi, temeljito osušiti i pohraniti u otvorenoj plastičnoj vrećici. Zamotajte ih u vlažnom papirnatom ručniku, ako želite, no pazite da ne bude mokar, piše Bon Apetitt. U hladnjaku može stajati nekoliko dana. Budite sigurni da temperatura u hladnjaku nije preniska da se listovi ne bi smrznuli jer su osjetljivi.
Primjedbe
Objavi komentar